toseproeski

Temeljni dio djelovanja omladinskog kluba „Novi Val“, integralna je zaštita bjeloglavog supa, vrlo ugrožene vrste ptica kojoj u BiH prijeti izumiranje. Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) jedna je od najveæih prirodnih vrijednosti u Blagaju pokraj Mostara u Bosni i Hercegovini. 

U Blagaju se nalazi kafez u kojem se nalaze dva bjeloglava supa,tj. jedan par.  Bjeloglavi sup jedna je od najveæih ptica koje lete, raspona krila i do 2,80 metara, a može doseæi težinu i do 15 kilograma.Ova vrsta ptica živi dugo. Neki su supovi doživjeli i 60 godina. Godišnje ženka snese samo jedno jaje, nekad veæ u decembru, na kojem se zatim redovno, gotovo dva mjeseca, izmjenjuju oba roditelja.

Mlado raste u gnijezdu oko èetiri mjeseca, prije nego se otisne u samostalnu potragu za hranom. Ipak, još je mjesec-dva vezan uz roditelje koji ga poduèavaju letjeti. Supovi lete brzinom i do 160 km/h, a prilikom potrage za hranom obièno jedre, bez mahanja krilima, brzinom od 40-60 km/h. Bjeloglavi supovi hrane se iskljuèivo uginulim životinjama i ne napadaju živi plijen.
Pronalazeæi lešinu i hraneæi se njom zaustavljaju zarazu, i tako sprjeèavaju stoène epidemije. Ali, lešina je hrana koja se ne pojavljuje redovno, pa se u supova razvio društveni naèin života: gnijezde u kolonijama s veæim brojem jedinki, a i u potragu za hranom kreæu u grupama. Danas bez postojanja tradicionalnog (ekstenzivnog) ovèarenja, pri kojem ovce èitavu godinu ostaju vani, ne bi bilo niti supova.Tako bjeloglavi supovi ovise o èovjeku - ovèaru, ali i èovjek o njima - posebno na kršu (kao što je Hercegovina) gdje ne može pronalaziti i zakopati uginule ovce. Zahvaljujuæi takvoj vezi, koja traje veæ više hiljada godina, supovi su još uvijek jedan od najljepših ukrasa našeg neba.

Bjeloglavi sup je posebno zaštiæena vrsta prema Zakonu o zaštiti prirode, a njegovo ubijanje, otimanje jaja ili mladih i uznemiravanje na gnijezdu krivièno je djelo.Vrsta kojoj prijeti izumiranje traži vrlo kompleksan pristup zaštiti koji podrazumijeva vrsno poznavanje njezine biologije i ekologije. Nakon što broj jedinki padne ispod kritiènog biološkog minimuma za vrstu, njena zaštita više nije moguæa, pa preostaju jedino vrlo skupi projekti reintrodukcije (vraæanja vrsta u prirodna staništa u kojima su nekad boravili) kakvi se danas provode i u našem centru u Blagaju.

P.S. JA SUTRA OVO MORAM GLEDATI! nE SMIJEM! sVE MISLIM DA CE IZACI IZ KAFEZA,SLETITI NA MENE, POLETITI SA MNOM I POJEST ME!!! : ((((( A NE BI VOLILA DA SE TO DESI!!!

kAZU DA SU PITOMI I DA NECE NISTA, ALI MENI JE TO SUMNJIVO!!!